Izvor teksta: Službeni glasnik Republike Srbije

Ovaj tekst služi informativnim svrhama i nije zvanični izvor.

Član 51

Carinski službenik kontroliše usklađenost poslovanja fizičkih i pravnih lica sa carinskim i drugim propisima za čiju primenu je nadležna Uprava carina, i to pregledom robe ili njenim uzorkovanjem radi laboratorijskih ispitivanja ukoliko je roba dostupna, kao i proverom postojanja, verodostojnosti i tačnosti poslovnih knjiga, evidencija i drugih isprava, utvrđujući vrste i količine neprijavljene robe, ispravnost obračuna i plaćanja carine, poreza, akciza i drugih dažbina. Carinski službenik, pri sprovođenju naknadne carinske kontrole, radi sprečavanja i otkrivanja nepravilnosti u primeni carinskih i drugih propisa za čiju promenu je nadležna Uprava carina, ovlašćen je da pregleda i pretresa poslovni, proizvodni, skladišni i drugi prostor koji se koristi za obavljanje delatnosti, kao i zemljišta. Izuzetno, naknadna carinska kontrola može se otpočeti bez obaveštavanja fizičkog i pravnog lica u slučaju kada postoje razlozi za neodložno postupanje ili opravdana bojazan da bi obaveštenje uticalo na dalju nedostupnost subjekta kontrole, kada bi se umanjilo ostvarenje cilja sprovođenja naknadne carinske kontrole ili kada to nalaže zaštita javnog interesa i bezbednosti, odnosno kada postoji potreba otklanjanja predstojeće opasnosti. Naknadna carinska kontrola se smatra započetom danom dostave obaveštenja (ili naloga) o započetoj naknadnoj kontroli pisanim ili elektronskim putem, fizičkom ili pravnom licu, odnosno danom uručenja naloga za obavljanje naknadne kontrole u situacijama kada se naknadna carinska kontrola može sprovoditi bez prethodnog obaveštavanja. Ukoliko se naknadna carinska kontrola sprovodi na osnovu zahteva druge carinske administracije, osnov za sprovođenje naknadne carinske kontrole je međunarodni bilateralni ili multilateralni sporazum na osnovu kojeg je takav zahtev upućen. Kod pregleda i pretresa poslovnog prostora, objekata i zemljišta carinski službenik ima pravo da pregleda robu, poslovne knjige, evidenciju i druge isprave u vezi sa stranom ili domaćom robom i da koristi tehničke uređaje u svrhu pregleda i pretresa, odnosno rastavljanja opreme, mašina, uređaja i robe koja se nalazi u prostoru, u objektu ili na zemljištu kao i da utvrđuje namensku upotrebu strane ili domaće robe. Fizička i pravna lica kod kojih se vrši sprovođenje naknadne carinske kontrole dužna su da carinskom službeniku omoguće uslove za nesmetan rad i da mu daju na uvid sve poslovne knjige i druge isprave, odnosno da mu omoguće uvid u baze podataka elektronskih evidencija. Pod poslovnim prostorom u smislu ovog člana podrazumeva se i stambeni prostor ukoliko je registrovan kao sedište pravnog lica, odnosno drugog pravnog subjekta, ili ako se koristi kao poslovni prostor. Licu iz stava 1. ovog člana mora se pružiti mogućnost da prisustvuju pregledu prostorija, objekata, zemljišta odnosno stambenog prostora. Ako ova lica ne koriste mogućnost da prisustvuju pregledu zemljišta, prostorija, odnosno stana, a carinski službenik oceni da se na taj način onemogućava ili odlaže sprovođenje carinske kontrole, obaviće kontrolu i bez njihovog prisustva, uz prisustvo dva punoletna svedoka, i tu činjenicu uneti u zapisnik. Carinski službenik sastavlja zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju i dostavlja ga licu kod kojeg je sprovedena naknadna carinska kontrola u roku od pet dana od dana završetka kontrole. Lice kod kojeg je sprovedena naknadna carinska kontrola ima pravo da podnese primedbe na zapisnik u roku od pet dana od dana prijema. Ako su u primedbama izneti novi dokazi i činjenice, zbog kojih bi trebalo promeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmeniti ranije pravne ocene, carinski službenik će o takvim dokazima i činjenicama ili o novim pravnim ocenama sastaviti dopunski zapisnik i dostaviti ga licu kome je dostavljen zapisnik, a na koji se ne mogu iznositi nove primedbe. Ako se nakon sprovedene naknadne carinske kontrole utvrdi da propisi koji se odnose na određeni carinski postupak nisu pravilno primenjeni, na osnovu zapisnika o utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno dopunskog zapisnika, donosi se rešenje u carinsko-upravnom postupku bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika, na rešavanje u carinsko-upravnom postupku. Način vršenja naknadne kontrole, na predlog direktora Uprave carina, bliže propisuje ministar.

Želite detaljnije objašnjenje ovog člana?

Dobijte personalizovano tumačenje konkretnog člana i njegov praktični značaj.

Postavi pitanje